Agrivoltaic Energy Systems Market Report 2025: Dubinska analiza rasta, tehnoloških inovacija i regionalnih prilika. Istražite kako se solarna energija u dualnoj upotrebi transformira u poljoprivredi i energetskim sektorima.

• Izvršni sažetak & Pregled tržišta
• Ključni tehnološki trendovi u agrivoltaičkim energetskim sustavima
• Konkurentski pejzaž i vodeći igrači
• Prognoze rasta tržišta (2025–2030): CAGR, prihodi i instalirana kapacitet
• Regionalna analiza: Ključna tržišta i rastuće regije
• Buduće perspektive: Inovacije i utjecaji politika
• Izazovi i prilike u usvajanju agrivoltaike
• Izvori & Reference

Izvršni sažetak & Pregled tržišta

Agrivoltaički energetski sustavi, poznati i kao agrofotovoltaika, predstavljaju inovativan pristup koji kombinira poljoprivrednu proizvodnju s fotovoltačkom (PV) solarnom energijom na istoj parceli. Ovaj model dualne upotrebe rješava rastuću konkurenciju za obradivu zemlju između proizvodnje hrane i korištenja obnovljivih izvora energije, nudeći sinergijsko rješenje za maksimiziranje produktivnosti zemljišta i održivosti. Od 2025. godine, globalno tržište agrivoltaike doživljava snažan rast, potaknuto rastućom potražnjom za čistom energijom, učinkovitosti korištenja zemljišta i klimatski otpornim poljoprivrednim praksama.

Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju (IEA), instalirani kapacitet agrivoltaičkih sustava širom svijeta premašio je 14 GW u 2024., s projekcijama koje ukazuju na godišnju stopu rasta (CAGR) od preko 10% do 2030. Ključna tržišta uključuju Europu, posebno Francusku i Njemačku, kao i Kinu, Japan i Sjedinjene Američke Države, gdje potporni okviri politike i poticaji ubrzavaju usvajanje. Zeleni plan Europske unije i Ured za tehnologije solarne energije Ministarstva energetike Sjedinjenih Američkih Država prepoznali su agrivoltaiku kao strateški prioritet za održivo upravljanje zemljištem i dekarbonizaciju.

Pokretači tržišta uključuju potrebu za optimizacijom korištenja zemljišta u regijama koje se suočavaju s urbanizacijom i oskudicom zemljišta, kao i potencijal agrivoltaičkih sustava da poboljšaju prinos usjeva pružanjem djelomične sjenke, smanjenjem isparavanja vode i ublažavanjem toplinskog stresa. Nedavni pilot projekti, poput onih koje podržava Fraunhofer Institut za solarne energetske sustave u Njemačkoj i Nacionalni laboratorij za obnovljive izvore energije u SAD-u, pokazali su pozitivne rezultate za generaciju energije i poljoprivrednu produktivnost.

• U Francuskoj, vladin plan s 2023. godinom cilja 10 GW agrivoltaičkog kapaciteta do 2030. godine, s novim regulativama kako bi se osigurala usklađenost s poljoprivrednim aktivnostima (Ministère de la Transition écologique).
• Kina prednjači po instaliranom kapacitetu, s više od 3 GW agrivoltaičkih projekata, posebno u sušnim i polusušnim regijama gdje je učinkovitost korištenja zemljišta ključna (Nacionalna energetska uprava Kine).
• Japanov FIT (Tarifa za otkup) program potaknuo je instalaciju više od 2,000 agrivoltaičkih sustava od 2013. godine (Ministarstvo ekonomije, trgovine i industrije).

Unatoč snažnom zamahu, izazovi ostaju, uključujući regulatornu neizvjesnost, visoke početne investicijske troškove, i potrebu za dizajnom sustava specifičnim za lokaciju. Ipak, perspektive za agrivoltaičke energetske sustave u 2025. godini su vrlo pozitivne, s rastućim prepoznavanjem njihove uloge u postizanju ciljeva povezanih s hranom, energijom i vodom, te podrškom globalnoj tranziciji prema održivoj energiji i poljoprivredi.

Ključni tehnološki trendovi u agrivoltaičkim energetskim sustavima

Agrivoltaički energetski sustavi, koji integriraju fotovoltačke (PV) solarne panele s poljoprivrednim aktivnostima na istoj parceli, brzo se razvijaju zbog nekoliko ključnih tehnoloških trendova koji se očekuju da će oblikovati sektor u 2025. Ovi trendovi vođeni su dvostrukim imperativima maksimiziranja učinkovitosti korištenja zemljišta i poboljšanja i energijske i poljoprivredne proizvodnje.

• Napredni bifacial i poluprozirni PV moduli: Usvajanje bifacialnih i poluprozirnih solarnih panela ubrzava se. Ovi moduli omogućuju sunčevoj svjetlosti da dođe do usjeva ispod panela, poboljšavajući fotosintetsku aktivnost dok generiraju električnu energiju s obje strane panela. Ova tehnologija se testira u velikim projektima u Europi i Aziji, s obećavajućim rezultatima za proizvodnju energije i produktivnost usjeva (Međunarodna agencija za energiju).
• Dinamički i prilagodljivi sustavi montaže: Inovacije u sustavima montaže, poput podešivih visina i nagibnih konstrukcija, omogućuju optimizaciju raspodjele svjetlosti u stvarnom vremenu. Ovi sustavi se mogu automatizirati kako bi prilagodili kutove panela na temelju faza rasta usjeva, vremenskih uvjeta i solarne intenzivnosti, čime se poboljšavaju i poljoprivredni i energetski prinosi (Fraunhofer Society).
• Integracija pametnih senzora i IoT-a: Implementacija uređaja Interneta stvari (IoT) i pametnih senzora postaje standard u agrivoltaičkim instalacijama. Ove tehnologije prate mikroklimatske uvjete, vlagu tla i zdravlje usjeva, pružajući podatkovno vođene uvide za optimizaciju navodnjavanja, gnojidbe i pozicioniranja panela (ABB Group).
• Hibridna rješenja za pohranu energije: Kako agrivoltaički sustavi rastu, integracija naprednih sustava baterijske pohrane i hibridnog upravljanja energijom je ključna za uravnoteženje intermittentne solarne proizvodnje s energetskim potrebama poljoprivrede. Testiraju se litij-ionske i nove tehnologije protok baterija kako bi se osigurala pouzdana opskrba energijom za rad farme (BloombergNEF).
• Dizajn sustava specifičnih za usjeve: Istraživanja su sve više fokusirana na prilagodbu konfiguracija agrivoltaičkih sustava specifičnim vrstama usjeva. To uključuje prilagodbu visine panela, razmaka i orijentacije kako bi se optimizirao mikroklimat za usjeve poput bobičastog voća, lisnatog povrća i specijalnih povrća, koji su pokazali najveća poboljšanja prinosa pod djelomičnom sjenom (Nacionalni laboratorij za obnovljive izvore energije).

Ovi tehnološki trendovi se očekuju kako će potaknuti komercijalnu održivost i skalabilnost agrivoltaičkih energetskih sustava u 2025. godini, podržavajući globalni poticaj za održivu poljoprivredu i integraciju obnovljivih izvora energije.

Konkurentski pejzaž i vodeći igrači

Konkurentski pejzaž tržišta agrivoltaičkih energetskih sustava u 2025. godini karakterizira dinamična kombinacija uspostavljenih tvrtki za obnovljive izvore energije, specijaliziranih agritehnoloških firmi i inovativnih startupa. Sektor bilježi povećanu suradnju između pružatelja tehnologije fotovoltaike (PV) i poljoprivrednih dionika, s ciljem optimizacije korištenja zemljišta i maksimiziranja i energetske i poljoprivredne proizvodnje. Ova konvergencija pokreće brzi tehnološki napredak i nove poslovne modele.

Vodeći igrači na globalnom tržištu agrivoltaike uključuju BayWa r.e., njemačkog razvijača obnovljivih izvora koji je pionir velikih agrivoltaičkih projekata širom Europe, osobito u Francuskoj, Španjolskoj i Nizozemskoj. Njihovi projekti često integriraju bifacialne solarne panele i napredne sustave praćenja kako bi se smanjila sjena i povećala produktivnost usjeva. Drugi ključni igrač je Enel Green Power, koji je proširio svoj agrivoltaički portfelj u Italiji i Latinskoj Americi, fokusirajući se na integraciju solarnih niza s vinogradima i hortikulturnim operacijama.

U Aziji, Sharp Corporation i Toshiba Energy Systems & Solutions Corporation ističu se svojim istraživanjem i implementacijom agrivoltaičkih sustava u Japanu, gdje su oskudica zemljišta i poticaji vlade ubrzali usvajanje. U Sjedinjenim Američkim Državama, Nextracker i Solar FlexRack su istaknuti po razvoju prilagodljivih rješenja za montažu i praćenje koja su prilagođena aplikacijama solarne energije i poljoprivrede u dualnoj upotrebi.

Startupovi i kompanije vođene istraživanjem također oblikuju konkurentski pejzaž. Sun’Agri u Francuskoj prepoznat je po svojim dinamičkim agrivoltaičkim sustavima koji koriste podatke u stvarnom vremenu za prilagodbu orijentacije panela, optimizirajući svjetlost i za usjeve i za generaciju energije. AgriVoltaic Solutions u SAD-u dobiva na značaju s modularnim, skalabilnim sustavima za male i srednje farme.

Strateška partnerstva i pilot projekti su uobičajeni, jer kompanije traže validaciju agronomskih i ekonomskih koristi. Tržište dodatno utječu podržavajuće politike u EU, SAD-u i Azijsko-pacifičkoj regiji, kao i sve veće investicije institucionalnih i investitora s utjecajem. Od 2025. godine, očekuje se da će konkurentski pejzaž postati intenzivniji, s novim igračima i suradnjom među sektorima koji ubrzavaju inovacije i prodiranje na tržište agrivoltaičkih energetskih sustava.

Prognoze rasta tržišta (2025–2030): CAGR, prihodi i instalirana kapacitet

Globalno tržište agrivoltaičkih energetskih sustava je spremno za snažan rast između 2025. i 2030. godine, potaknuto rastućom potražnjom za održivim rješenjima energije i dvostrukim prednostima korištenja zemljišta za poljoprivredu i generaciju solarne energije. Prema projekcijama Međunarodne agencije za energiju (IEA), očekuje se da će instalirani kapacitet agrivoltaičkih sustava rasti po godišnjoj stopi od približno 12% tijekom ovog razdoblja. Ovaj rast podupiru potporne vladine politike, tehnološki napredak u bifacialnim i poluprozirnim fotovoltačkim modulima, te povećana svijest o klimatski otpornim poljoprivrednim praksama.

Prihodi u agrivoltačkom sektoru predviđaju se da će doseći 7,5 milijardi USD do 2030. godine, što je porast s procijenjenih 3,2 milijarde USD u 2025. godini, prema izvještaju Wood Mackenzie. Ovaj porast pripisuje se velikim pilot projektima koji se razvijaju u komercijalne primjene, posebno u Europi, Azijsko-pacifičkoj regiji i Sjevernoj Americi. Zeleni plan Europske unije i Ured za tehnologije solarne energije Ministarstva energetike Sjedinjenih Američkih Država očekuje se da će igrati ključnu ulogu u širenju tržišta putem financiranja i regulatorne podrške (Europska komisija, Ministarstvo energetike SAD-a).

Instalirani kapacitet bi trebao premašiti 25 GW globalno do 2030. godine, što je značajan skok u odnosu na procijenjenih 10 GW u 2025. godini. Kina, Francuska i Japan očekuje se da će prednjačiti u novim instalacijama, koristeći nacionalne strategije koje integriraju sigurnost hrane s ciljevima obnovljivih izvora energije (Međunarodna agencija za energiju). Azijsko-pacifička regija, posebice, trebala bi činiti više od 40% novih kapaciteta, potaknuta oskudicom zemljišta i ambicioznim ciljevima dekarbonizacije.

• CAGR (2025–2030): ~12%
• Prihodi (2030): 7,5 milijardi USD
• Instalirani kapacitet (2030): 25 GW+

U cjelini, razdoblje 2025.–2030. vjerojatno će vidjeti kako agrivoltaički energetski sustavi prelaze iz nišnih aplikacija u masovno usvajanje, podržani povoljnim ekonomskim uvjetima, poticajima politike i hitnom potrebom za infrastrukturom poljoprivrede prilagođenom klimatskim uvjetima.

Regionalna analiza: Ključna tržišta i rastuće regije

Globalno tržište agrivoltaičkih energetskih sustava doživljava dinamičan rast, s obrascima regionalnog usvajanja oblikovanim politikama, pritiscima na korištenje zemljišta i ciljevima obnovljivih izvora energije. U 2025. godini, ključna tržišta uključuju Europu, Azijsko-pacifičku regiju i Sjevernu Ameriku, dok rastuće regije u Latinskoj Americi i Africi počinju pokazivati značajan potencijal.

Europa ostaje na čelu, vođena ambicioznim klimatskim ciljevima i potporama politike. Zemlje poput Francuske, Njemačke i Italije implementiraju poticaje i pilot programe za integraciju solarnih panela s poljoprivrednim zemljištem, nastojeći optimizirati korištenje zemljišta i potaknuti ruralne ekonomije. Na primjer, francuski “Plan Agrivoltaïque” cilja 10 GW agrivoltaičkog kapaciteta do 2030. godine, s više od 1 GW već u funkciji ili u razvoju do 2025. (ADEME). Savezna finansijska sredstva Njemačke i sredstva na razini države također su ubrzala implementaciju projekata, posebno u regijama s visokom konkurencijom za zemljište (Bundesnetzagentur).

Azijsko-pacifička regija brzo se širi, predvođena Kinom i Japanom. Dvostruke solarne farme Kine, posebno u provincijama Shandong i Hebei, predviđa se da će premašiti 2 GW instalirane agrivoltaičke snage do 2025. godine, uz potporu nacionalnih strategija revitalizacije sela (Nacionalna energetska uprava Kine). Japanski model “solar sharing”, koji omogućuje farmerima da generiraju električnu energiju dok uzgajaju usjeve, ima više od 3,000 instalacija, s vladinim subvencijama i pojednostavljenim procesima odobravanja koje potiču daljnji rast (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Japana).

Sjedinjene Američke Države bilježe povećano zanimanje, posebno u Kaliforniji, Massachusettsu i Oregonu, gdje pilotiraju agrivoltaičke projekte za rješavanje sukoba korištenja zemljišta i oskudice vode. Ured za tehnologije solarne energije Ministarstva energetike SAD-a dodijelio je više od 15 milijuna dolara u subvencijama za istraživačke i demonstracione projekte agrivoltaike do 2025. godine (Ministarstvo energetike SAD-a).

Rastuće regije kao što su Latinska Amerika i Afrika počinju istraživati agrivoltaiku kao rješenje za izazove pristupa energiji i produktivnosti poljoprivrede. Brazil i Čile pokrenuli su pilot projekte u sušnim zonama, dok Kenija i Južna Afrika evaluiraju agrivoltaičke sustave za sitne poljoprivrednike, uz podršku međunarodnih razvojnjih agencija (Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije).

U cjelini, regionalna tržišna dinamika u 2025. godini odražava konvergenciju prioriteta u energetici, sigurnosti hrane i upravljanju zemljištem, s Europom i Azijsko-pacifičkom regijom u vodstvu, Sjevernom Amerikom koja se širi i rastućim regijama koje su spremne za ubrzano usvajanje.

Buduće perspektive: Inovacije i utjecaji politika

Gledajući prema 2025. godini, budućnost agrivoltaičkih energetskih sustava oblikovana je dinamičnom interakcijom tehnološke inovacije i razvijajućih politika. Agrivoltaika — dvostruka upotreba zemljišta za generaciju solarne fotovoltačke energije i poljoprivredu — nastavlja dobivati na značaju kao rješenje za sukobe u korištenju zemljišta i kao sredstvo za jačanje ruralne ekonomske otpornosti.

Na području inovacija, očekuje se da će 2025. godine doći do komercijalizacije naprednih bifacialnih solarnih panela i prilagodljivih montažnih sustava posebno dizajniranih za poljoprivrednu integraciju. Ove tehnologije omogućuju optimizaciju raspodjele svjetla, omogućujući usjevima da prime dovoljno sunčeve svjetlosti dok maksimaliziraju energetski prinos. Istraživačke inicijative, kao one koje vodi Fraunhofer Institut i Nacionalni laboratorij za obnovljive izvore energije (NREL), pokreću razvoj pametnih agrivoltaičkih sustava koji integriraju senzore, analitiku podataka u stvarnom vremenu i automatsku prilagodbu panela za odgovor na potrebe usjeva i vremenske uvjete.

Utjecaji politika također su značajni. Reforme Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) Europske unije, koje stupa na snagu 2023. godine, dodatno će poticati usvajanje agrivoltaike omogućujući farmerima da primaju subvencije za poljoprivredu i obnovljive izvore energije za zemljišta u dvostrukoj upotrebi (Europska komisija). U Sjedinjenim Američkim Državama, Zakon o smanjenju inflacije iz 2022. godine nastavlja pružati porezne olakšice i subvencije za projekte obnovljivih izvora energije, a nekoliko država uvodi specifične smjernice i pilot projekte za agrivoltaiku (Ministarstvo energetike SAD-a).

Rastuća tržišta u Aziji, posebno Japan i Južna Koreja, također povećavaju implementaciju agrivoltaike, uz potporu vladinih ciljeva za obnovljive izvore energije i revitalizaciju ruralnih područja (Međunarodna agencija za energiju). Ove promjene politika očekuje se da će potaknuti globalno instaliranu agrivoltaičku kapacitet preko 20 GW do kraja 2025. godine, prema projekcijama Wood Mackenzie.

• Integracija s preciznom poljoprivredom i IoT-om očekuje se da će poboljšati i prinos usjeva i energetski izlaz.
• Standardizacija dizajna agrivoltaičkih sustava i mjerila izvedbe vjerojatno će se dogoditi, dok industrijski konzorciji i regulatorna tijela surađuju na uspostavljanju najboljih praksi.
• Regulativa o korištenju zemljišta i angažman zajednice ostat će kritični, uz uspješne projekte koji naglašavaju su-koristi za lokalne farmere i biološku raznolikost.

U sažetku, 2025. godina će biti presudna godina za agrivoltaičke energetske sustave, jer se tehnološki napredak i podržavajuće politike sreću kako bi ubrzali usvajanje i otključali nove vrijednosti za poljoprivredni i energetski sektor.

Izazovi i prilike u usvajanju agrivoltaike

Agrivoltaički energetski sustavi, koji integriraju fotovoltačke (PV) solarne panele s poljoprivrednim aktivnostima, predstavljaju jedinstveni set izazova i prilika dok se usvajanje ubrzava u 2025. godini. Pristup dualne upotrebe ima za cilj optimizirati produktivnost zemljišta generirajući obnovljivu energiju dok održava ili čak poboljšava poljoprivredne prinos. Međutim, put do široke implementacije oblikuju tehnički, ekonomski, regulativni i društveni faktori.

Jedan od primarnih izazova je tehnička složenost dizajniranja sustava koji balansiraju svjetlosne zahtjeve za usjeve s optimalnom generacijom solarne energije. Odabir usjeva, visina panela, nagib i razmak moraju se pažljivo kalibrirati kako bi se izbjegla značajna smanjenja poljoprivredne produktivnosti. Istraživanje Nacionalnog laboratorija za obnovljive izvore energije ističe da nisu svi usjevi prikladni za djelomičnu sjenu, i često su potrebne studije specifične za lokaciju kako bi se utvrdila izvodljivost.

Ekonomske barijere također postoje. Početni kapitalni troškovi za agrivoltaičke instalacije viši su od konvencionalnog montažnog solarne energije ili tradicionalne poljoprivrede. Farmeri i razvijatelji mogu se suočiti s poteškoćama pri pristupu financiranju, posebno u regijama gdje se agrivoltaika još smatra novom tehnologijom. Međutim, kako pilot projekti pokazuju pozitivne povrate, financijske institucije počinju prepoznavati dugoročnu vrijednost. Prema projekcijama Međunarodne agencije za energiju, očekuje se da će opadajuće cijene solarnih modula i poboljšani dizajni sustava smanjiti troškove i poboljšati poslovni slučaj za agrivoltaiku do 2025. godine.

Regulatorna neizvjesnost ostaje značajna prepreka. Zakoni o zoniranju, regulative o korištenju zemljišta i okviri subvencija za poljoprivredu u mnogim zemljama još ne sadrže ili ne potiču sustave u dualnoj upotrebi. Donosioci politika postaju sve svjesniji potrebe za ažuriranim smjernicama, što se vidi u nedavnim inicijativama Europske komisije za integraciju agrivoltaike u strategije za obnovljive izvore i ruralni razvoj.

S druge strane, agrivoltaički sustavi nude otpornost na klimatske promjene pružajući sjenu koja može smanjiti toplinski stres usjeva i isparavanje vode. To je posebno važno u regijama koje se suočavaju s povećanom sušom i ekstremnim temperaturama. Osim toga, agrivoltaika može diverzificirati izvore prihoda farmi, čineći ruralne ekonomije otpornijim. Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda navodi da je takva diversifikacija ključna za dugoročnu održivost poljoprivrednih zajednica.

U sažetku, iako agrivoltaički energetski sustavi doživljavaju značajne izazove usvajanja u 2025. godini, kontinuirana tehnološka inovacija, razvijajući okviri politika i rastuće priznanje njihovih ekoloških i ekonomskih koristi stvaraju značajne prilike za širenje u nadolazećim godinama.

Izvori & Reference

• Međunarodna agencija za energiju
• Fraunhofer Institut za solarne energetske sustave
• Nacionalni laboratorij za obnovljive izvore energije
• Ministère de la Transition écologique
• Nacionalna energetska uprava Kine
• ABB Group
• BayWa r.e.
• Enel Green Power
• Nextracker
• Sun’Agri
• AgriVoltaic Solutions
• Wood Mackenzie
• Europska komisija
• Bundesnetzagentur
• Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Japana
• Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda